
Energetika
i infrastruktura

Energetika
i infrastruktura

Energetika
i infrastruktura
Energetika
i infrastruktura

U više od tri desetljeća iskustva rada na nizu vrlo zahtjevnih energetskih i infrastrukturnih projekata ING-GRAD je u raznovrsnom popisu projekata uspio zaokružiti cijeli proces energetske proizvodnje.
Projekti su to izgradnje, rekonstrukcije, sanacije i dogradnje vjetroelektrana i termoelektrana, elektrana na bio pogon te infrastrukturnih objekata. Na samom kraju energetskog kruga nalazi se i niz benzinskih postaja najveće hrvatske naftne kompanije INA – industrija nafte d.d.
Rad na ovim projektima kompleksan je upravo zbog izazovnog terena koji je u mnogo slučajeva teško dostupan, a radovi obuhvaćaju sve od izgradnje pristupnih cesta i putova do masivnih betona.
Geomehanički i zemljani radovi odnose se na izvođenje armiranobetonskih pilota koji se buše u tlu te se armiraju posebnim armaturnim koševima ili čeličnim profilima koji se ugrađuju u bušotine i zapunjavaju betonom. Na taj se način na tlu koje nije povoljno za temeljenje izrađuje skeletna konstrukcija u zemlji koja omogućava nosivost čitavog objekta u nastajanju.
Kod izvedbe kanalizacijskih sustava riječ je o takozvanim linijskim objektima koji se razlikuju od gradnje klasičnih građevinskih objekata. Objekti su to koji se kontinuirano razvijaju na zadanim trasama u najčešće naseljenim područjima te podrazumijevaju, osim izgradnje same trase, izgradnju popratnih objekata, gravitacijskih i tlačnih kolektora te sanaciju prometnica oštećenih tijekom radova.
Kod izgradnje infrastrukturnih i energetskih objekata potrebno je osigurati pristup gradilištu i samom objektu pa se u tom slučaju grade privremene makadamske pristupne ceste koje nastaju prvenstveno za dovoz i odvoz materijala, protok opreme i ljudi, a u konačnici se uređuju kao trajna prometna infrastruktura novoizgrađenih objekata.
Investitor
HEP Toplinarstvo d.o.o.
Kategorija
Energetika
Projektom je planirana zamjena kanalno položenih vrelovoda s beskanalno položenim predizoliranim vrelovodima ukupne dužine od 68,5 km i rasponu različitih nazivnih promjera od DN 20 do DN 800. Zadržane su postojeće dimenzije cjevovoda na dionicama predviđenim za revitalizaciju na dijelovima trase postojeće vrelovodne mreže CTS Grada Zagreba, odnosno na dijelovima vrelovodnih magistrala i razvodnih mreža unutar izgrađenih područja gradskih naselja Grada Zagreba: Siget, Sopot, Trnsko, Utrine, Donji grad, Folnegovićevo naselje, Kruge, Vrbik, Savica, Borovje, Sigečica, Gajevo Staglišće, Jarun, Srednjaci, Cvjetno naselje, Trešnjevka te Voltino.
O važnosti ovog projekta za Grad Zagreb i njegove stanovnike najbolje govore podaci da HEP Toplinarstvo d.o.o. obavlja energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom na području Grada Zagreba i upravlja vrelovodnom distribucijskom mrežom dugom 227,3 km.
Više od polovine vrelovodne mreže u Gradu Zagrebu (56.2 %) izgrađeno je u razdoblju između 1962. i 1995. godine, klasičnim načinom polaganja čeličnih cijevi u betonskom kanalu. Takva je tehnologija zastarjela i podložna je vanjskim utjecajima kao što su visoka razina podzemnih voda, moguća propuštanja vodovodnih cijevi i prodor oborinskih voda u betonske kanale, što pogoduje propadanju cijevi i nastanku korozije. Posljedica prethodno opisane problematike jest stalan rast toplinskih gubitaka i gubitaka nadopune vode te velik broj hitnih intervencija u posljednjih nekoliko godina.
Provedba ovog projekta rezultirat će smanjenjem toplinskih gubitaka za 27,94 %, smanjenjem gubitaka nadopune vode za 47,36 % te smanjenjem broja hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90 % u odnosu na stanje prije rekonstrukcije. Smanjenje toplinskih gubitaka rezultirat će manjom proizvodnjom toplinske energije u elektranama, a samim time ostvarit će se smanjenje emisija štetnih tvari u okoliš (CO2, NO2, SO2 i PM10), što će povoljno utjecati na društvo u cjelini.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije.