
Energetika
i infrastruktura

Energetika
i infrastruktura

Energetika
i infrastruktura
Energetika
i infrastruktura

U više od tri desetljeća iskustva rada na nizu vrlo zahtjevnih energetskih i infrastrukturnih projekata ING-GRAD je u raznovrsnom popisu projekata uspio zaokružiti cijeli proces energetske proizvodnje.
Projekti su to izgradnje, rekonstrukcije, sanacije i dogradnje vjetroelektrana i termoelektrana, elektrana na bio pogon te infrastrukturnih objekata. Na samom kraju energetskog kruga nalazi se i niz benzinskih postaja najveće hrvatske naftne kompanije INA – industrija nafte d.d.
Rad na ovim projektima kompleksan je upravo zbog izazovnog terena koji je u mnogo slučajeva teško dostupan, a radovi obuhvaćaju sve od izgradnje pristupnih cesta i putova do masivnih betona.
Geomehanički i zemljani radovi odnose se na izvođenje armiranobetonskih pilota koji se buše u tlu te se armiraju posebnim armaturnim koševima ili čeličnim profilima koji se ugrađuju u bušotine i zapunjavaju betonom. Na taj se način na tlu koje nije povoljno za temeljenje izrađuje skeletna konstrukcija u zemlji koja omogućava nosivost čitavog objekta u nastajanju.
Kod izvedbe kanalizacijskih sustava riječ je o takozvanim linijskim objektima koji se razlikuju od gradnje klasičnih građevinskih objekata. Objekti su to koji se kontinuirano razvijaju na zadanim trasama u najčešće naseljenim područjima te podrazumijevaju, osim izgradnje same trase, izgradnju popratnih objekata, gravitacijskih i tlačnih kolektora te sanaciju prometnica oštećenih tijekom radova.
Kod izgradnje infrastrukturnih i energetskih objekata potrebno je osigurati pristup gradilištu i samom objektu pa se u tom slučaju grade privremene makadamske pristupne ceste koje nastaju prvenstveno za dovoz i odvoz materijala, protok opreme i ljudi, a u konačnici se uređuju kao trajna prometna infrastruktura novoizgrađenih objekata.
Investitor
HEP Toplinarstvo d.o.o.
Kategorija
Energetika
Projekt revitalizacije vrelovodne mreže grada Zagreba će se provoditi tokom tri godine u razdoblju izvan ogrjevne sezone te će biti zamijenjeno gotovo trećina vrelovodne mreže grada Zagreba, odnosno 68,5 od ukupno 227,3 kilometara. Ovom revitalizacijom, poboljšat će se opskrba za 100.000 kućanstava te će se smanjiti toplinski gubici izazvani zastarjelom opremom.
Više od polovice postojeće vrelovodne mreže centralnog toplinskog sustava grada Zagreba izgrađeno je između 1962. i 1995. godine danas zastarjelom tehnologijom klasičnog polaganja čeličnih cijevi u betonskom kanalu. Tako položene vrelovodne cijevi podložne su vanjskim utjecajima poput visoke razine podzemnih voda, mogućih propuštanja cijevi i prodora oborinskih voda u betonske kanale, što pogoduje propadanju vrelovodnih cijevi i nastanku korozije te dovodi do povećanih toplinskih gubitaka, povećanog broja puknuća cijevi i prekida opskrbe toplinskom energijom.
Projektom revitalizacije, vrelovodna mreža će se revitalizirati modernijom tehnologijom beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čime će se povećati pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava grada Zagreba. Tako će se omogućiti smanjenje toplinskih gubitaka za približno 28 posto, gubitaka nadopune pogonske vode za približno 47 posto te broja hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90 posto. Također, smanjenje gubitaka toplinske energije će rezultirati i smanjenjem proizvodnje toplinske energije te posljedično smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u okoliš. Predviđa se da će se dvije godine nakon provedbe projekta smanjiti emisija CO2 za 11.104 tone u odnosu na stanje prije revitalizacije.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije.