
Obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine
Obnova kulturne baštine

Graditeljstvo je djelatnost koja je čovječanstvu ostavila trajno nasljeđe kojem se uvijek iznova imamo priliku diviti. ING-GRAD je, inspiriran upravo tom činjenicom, osnovan kao građevinska tvrtka čija djelatnost uključuje i specijalizirane radove koji podrazumijevaju: sanaciju i rekonstrukciju spomeničke baštine iznimnog povijesnog i umjetničkog značaja.
U više od 35 godina rada na obnovi i rekonstrukciji spomeničke baštine koristili smo se svim prednostima suvremenih metoda gradnje, ali i primjenjivali jedinstvena znanja temeljena na tehnikama, vještinama i recepturama starih zanata.
Većina građevina kulturne ili graditeljske baštine zidane su zgrade koje su izgrađene od kamenih ili opečnih zidnih elemenata povezanih mortom koji su zbog starosti i neadekvatnog održavanja najčešće u lošem stanju. Stoga je prije obnove i završnog uređenja nužno izvršiti konstruktivnu sanaciju. Kompleksnost sanacije povijesnih građevina uvjetuje nekompatibilnost tradicionalnih i novih gradiva te poštivanje njihova izvornog postojanja, zbog čega se ne preporučuje uporaba armiranog betona. Kao najpovoljnija tehnika za popravljanje i ojačanje takvih konstrukcija pokazalo se injektiranje, odnosno stabiliziranje i zatvaranje pukotina oštećenih zidova injektiranjem specijalnim injekcijskim masama, nanošenjem armiranih cementnih ili epoksidnih obloga na jednu ili obje strane zida te prednapinjanje zidova.
Uređenju i opremanju dvorca Veliki Tabor prethodila je njegova konstruktivna sanacija koja je uključivala statičku sanaciju kamenih zidova i svodova. Napravljeno je 34.250 kom rupa za injektiranje te utrošeno 450.000 kg injekcijske mase, te time stabilizirano i učvršćeno 6.850 m3 kamenih zidova.
Isti su dodatno učvršćeni ugradnjom čeličnih zatega za ojačanje zidova dužine 612 m, što je građevinu ujedno osiguralo i od potresa.
Ugrađeno:
- 1.780,00 m karbonske trake za ojačanje zidova
- 750,00 m2 karbonske mrežice za ojačanje svodova
- 314,00 m3 drvene hrastove građa za krovište i međukatnu konstrukciju
- 142.000 kom crijepa
Utrošeno je više od 300.000,00 radnih sati restauratora, zidara, tesara, strojara, elektičara, konstruktera i drugih
Krovišta građevina spomeničke baštine u pravilu su drvena krovišta s različitim vrstama pokrova ovisno o tradiciji podneblja u kojem se građevina nalazi. Rekonstrukcija takvih drvenih krovišta podrazumijeva zamjenu pojedinih elemenata ili kompletne konstrukcije novom drvenom građom, najčešće od slavonskog hrasta ili četinara, te zamjenu pokrova.
Na crkvi svetog Marka, simbolu grada Zagreba, izvedena je rekonstrukcija drvenog krovišta građom od ariša, a pokrov zamijenjen novim glaziranim crijepom rađenim prema izvornim fotogeometrijskim nacrtima graditelja Hermanna Bolléa. Novi je crijep, kao i onaj prvobitni, izrađen i dostavljen iz Mađarske.)
Pri gradnji modernih građevina, pogotovo u središtima velikih gradova s velikom koncentracijom drugih objekata u blizini mjesta izgradnje novog objekta, pozornost se prije svega posvećuje sustavu izvedbe i zaštite građevinske jame. Ovaj sustav pruža sigurno temeljenje novoj građevini, kao i zaštitu ostalim postojećim građevinama u blizini.
Krovišta građevina spomeničke baštine u pravilu su drvena krovišta s različitim vrstama pokrova ovisno o tradiciji podneblja u kojem se građevina nalazi. Rekonstrukcija takvih drvenih krovišta podrazumijeva zamjenu pojedinih elemenata ili kompletne konstrukcije novom drvenom građom, najčešće od slavonskog hrasta ili četinara, te zamjenu pokrova.
obnovljenih građevina
godina starost najstarije obnavljane građevine
Investitor
Hrvatski povijesni muzej
Kategorija
Tvrđave, dvorci i palače
Povijesna obnova Palače Ludovika Jelačića (bivša zgrada DHMZ-a) predstavlja slojevitu povijesnu i arhitektonsku cjelinu, upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Smještena je na jugozapadnom rubu Gradeca – jednog od dvaju povijesnih gradskih jezgri iz kojih je nastao današnji Zagreb. Njezina južna fasada prati rub nekadašnjih gradskih zidina na području povijesnog Griča.
Današnju oblikovnu i tlocrtno prostornu strukturu čine tri međusobno povezana krila koja formiraju karakterističan tlocrt u obliku slova „U“. Kompleks se razvijao tijekom 19. stoljeća na lokaciji nekadašnjeg srednjovjekovnog kapucinskog samostana i crkve sv. Marije.
Krajem 19. stoljeća u zgradu se smješta Meteorološka postaja, koja u raznim organizacijskim oblicima djeluje u Palači sve do nedavno. Tijekom 20. stoljeća uklonjene su susjedne samostanske građevine, a sama je Palača u posljednjih sedam desetljeća više puta konstruktivno i funkcionalno prilagođavana potrebama Hidrometeorološkog zavoda. Do potresa u ožujku 2020. godine, u njoj je kontinuirano obavljana stručna i operativna djelatnost DHMZ-a. Projektom cjelovite i energetske obnove Palača dobiva novu kulturnu i javnu funkciju - te je predviđen smještaj Hrvatskog povijesnog muzeja.
Isti obuhvaća:
Ovim zahvatom objedinjuje se povijesna vrijednost lokaliteta s funkcionalnim zahtjevima buduće muzejske namjene.